Kulturna baština
Bašćanska staza glagoljice - Hrvatska glagoljaška tradicija svakako je najosebujniji segment povijesti hrvatske kulture. Dok su svi ostali slavenski narodi glagoljičko pismo posve napustili, najkasnije još u 12. st, Hrvati su tu tradiciju pronijeli čak do 19, odnosno 20. st, premda ju već početkom 16. st. sve više potiskuje latinica.
Glagoljica se javlja u dva oblika, kao: obla ili bugarska i uglata ili hrvatska. Glagoljica je najvjerojatnije originalno djelo Konstantina Filozofa, nastalo u 9 stoljeću, a koji je pomoću glagoljice prevodio crkvene knjige na staroslavenski jezik.
Godine 1851., mladi bašćanski svećenik Petar Dorčić, otkrio je u podu ranoromaničke crkve Sv. Lucije u Jurandvoru pokraj Baške veliku kamenu ploču ispisanu glagoljskim znakovima. Tekst ispisan na ploči zainteresirao je tadašnje naučnike. Bašćanska ploča je postala važan izvor informacija o razvoju hrvatskog glagoljskog pisma, hrvatskog jezika i kulture. Potvrdila je postojanje Hrvatske države od najranijih dana, spominje ime hrvatskog kralja Zvonimira te obilježava sjeverne granice njegova kraljevstva na otoku Krku.
Pučko autohtono graditeljstvo
Specifično autohtono graditeljstvo nastalo je usred teške svakodnevice otočana čija se egzistencija nekoć temeljila na poljodjelstvu i ovčarstvu. Na škrtoj, krševitoj zemlji, usred oštrog kamenjara, generacijama su ljudi mukotrpnim radom otimali kršu komadiće obradivih površina. Pri tome su vadili kamenje iz zemlje, te je slaganjem na hrpe, bez vezivnog tkiva, na suho, nastala prastara građevinska tehnika suhozida. Ovim čudnim, nepravilnim zidovima, u narodu zvanim gromačama, ograđivale su se manje obradive površine štiteći zemlju da je ne odnese kiša ili da usjevima životinje ne nanesu štetu. Gromačama su ograđivani i pašnjaci, te označavane granice posjeda.
Posebnost krčkih krajolika čine i mrgari, ogromne površine za sabiranje ovaca, omeđene gromačama u obliku cvijeta. Ovi kameni oblici, sačuvani naročito na krševitim zaravnima iznad bašćanske udoline, pravi su ukras bašćanskih brežuljkastih pejzaža.
Dobrodošli u Bašku...

Baška je najpoznatije turističko središte na otoku Krku, najvećem otoku na Jadranu (40.578 ha), koji je svojim položajem najbliži tržištu srednje Europe.
Položaj Baške omogućio je mjestu neprekidni razvoj i prosperitet, a u današnje vrijeme i prepoznatljivost u turističkom okruženju, te je Baška jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija hrvatskog Jadrana.
Smještena u pitomoj dolini, u zaljevu okružena vinogradima, maslinicima, brnistrom, sa slikovitom pozadinom krševite planine Velebita i otoka Prvića, koji kao da štite sa svih strana jedinstvenu šljunčanu plažu dugu 1800m, za koju s pravom kažu da je jedna od najljepših na Jadranu.